quarta-feira, 25 de abril de 2007

Komunikadu Imprensa - Lu Olo sei tau matan ba Fundu Mina Rai

Francisco Guterres Lu Olo ba Prezidente
“Hau se sai Prezidenti Hosi Povu ba Povu Tomak”

Komunikadu ba Imprensa
25 Abril 2007

Lu Olo sei tau matan ba Fundu Mina Rai

Kandidatu prezidensial FRETILIN nian Francisco Guterres “Lu Olo” ohin promete atu defende Timor-Leste nia riku soin, gas no mina rai hosi politikus sira ne’ebe la iha prinsípius morais no haré ba sira nia a’an deit .
Lu Olo kritika kandidatu eleisoens prezidensiais sira ne’ebé dehan katak sé sira eleitu sira sé hasai ósan hosi Fundu Mina Rai atu gasta ba buat bar’barak arbiru deit.
“Se ita hatama ósan bar’barak ba ita nia ekonomia ita bele hamosu inflasaun no halo korupsaun bo’ot ba be’beik,” nia dehan.

“Ita nia nasaun ninia futuru depende ba Fundu Mina Rai. Tamba ne’e ita tenke halo investimentu osan mina rai nian ho kuidadu no hatene oinsá maka gasta osan ne’e. Ne’e la’os ba politiku sira atu uza fali ba sósa votos iha tempu eleisaun”.
“Ita tenke hatene oinsá gasta ósan mai hosi Fundu hodi garante katak ita sei iha ósan bei’beik iha tinan barak mai oin. Ita nia oan no bei’ oan mos tenke simu benefisiu hosi Timor-Leste nian riku soin.”
Nia dehan katak Fundu Mina Rai ne’ebé Governu FRETILIN hari’i sai rekoñesidu iha mundu núdar “prátika internasional diak liu”. Fundu ne’e importante tebe-tebes atu hametin katak ita gasta osan hosi gas no mina rai ho transparénsia no sustentabilidade (sei iha bei’beik tinan ba tinan). Instituisoens bo’bot hanesan Banku Mundial no Fund Monetáriu Internasioal (FMI) – gaba Fundu ne’e - hare dokumentu iha kraik.
Lu Olo dehan : “Ósan mai hosi Fundu ne’e gasta ona ba edukasaun, saúde no infraestrutura públika. Ba tinan fiskal 2006-2007, ósan 22% hosi Fundu ne’e, USD$272 milhões (hosi saldu USD$1,235 mil milloens), tama tiha ona iha orsamentu hodi investi iha infraestrutura, saúde, edukasaun no dezenolvimentu rural”.
“Politiku sira ne’ebe dehan katak osan Fundu nian hatu’ur hela iha banku Nova Iorque hodi halo funan deit, sira ne’e habosok deit ema hodi manan votus. Osan hosi Fundu Mina Rai gasta dadaun ona, tuir orsamentu estadu, no sei gasta nafatin to aban bairua, maibé ita gasta osan nee ho responsabilidade atu garante katak ita la gasta ita nia rain nia rikun soin arbiru deit”.
“Ita bele halo komparasaun hanesa ne’e. Se ita fui be’e hosi balde bo’ot ida, (mak osan hosi Fundu), ba botir ki’ik ida, (mak ita nia eknomia), be’e nee sei naksuli no estraga deit. Osan sei la tu’un ba ema kiak ka sira ne’ebé presiza duni, maibé, balun iha leten deit mak sei hetan benefisiu.”
Lu Olo ramata ho ida ne’e: “Osan hosi riku soin mina rai nian, henesan mos mina rai rasik, se ramata loron ruma. Oras nee dadaun, osan hosi Timor-Leste nia mina rai tama hosi deit kampu ida, naran Bayu-Undan. La iha kampu seluk taan atu hahú produsaun iha tinan lima ka ne’en nia laran. Se kampu nee taka karik, osan sei la tama. Politikus sira labele koalia kona ba osan ne’e, hanesan buat ida ké la iha rohan . Ne’e la lós.”

Ba informasaun tan:
Harold Moucho (Assesor politiku Lu Olo nian) (+670) 723 0048 (Dili)
Jose Manuel Fernandes (Representante Offisial LuOlo nian) (+670) 734 2174 (Dili)

http://www.luolobapresidente.blogspot.com, http://luolo.blogspot.com, http://www.timortruth.com


IMF gaba Fundu Mina Rai ne’ebé FRETILIN hari’i

Kandidatu prezidensial Francisco Guterres “Lu Olo” haksolok relatóriu IMF (Fundu Monetáriu Internasional) nian kona ba ekonomia Timor-Leste nian.

Relatóriu IMF nian n◦07/79 gaba governu FRETILIN nian tamba halo “jestaun transparente no sustentável (iha be’beik tinan ba tinan) ba rikusoin gas ho mina rai” no tamba “hatene gasta ósan ne’e ba benefisia ema hotu”.

Relatóriu ne’e ható komentárius tuir mai:

“Molok krize 2006 mosu, Timor-Leste halao hela progresu tamba hari’i ekonomia ida ké diak no estável (la nakdoko)...”

“Autoridades” nina estratéjia diak hela no hare ba reformas importantes ne’ebé promove dezenvolvimentu...”

“Iha rejistu finanseiru diak tebe-tebes hahú hosi 2002, bainhira Timor-Leste ukun rasik a’an – tamba gasta osan ho kuidadu no halo jestaun osan hosi gas no mina rai hó kuidadu – autoridades sira hetan reputasaun diak tamba Timor-Leste la iha túsan”.

“Riku soin gas no mina rai sai hanesan alavanka ida ba dezenvolvimentu ba tempu naruk sé iha mekanismu especial ida ba jestaun diak. Tamba bazeia ba Fundu Mina Rai no desizaun ba rai osan iha banku ba hetan funan, mekanismu ne’e tuir prátika internasional ida ké diak liu no halao ba oin hosi 2005 – inkluindu tempu krize nian”.

“Fundu Mina Rai tama iha orsamentu governu nian no iha jestaun transparente (la iha korrupsaun). Bele halo deit transferénsia osan hosi Fundu tuir osan ne’ebé determina ba gasta iha politika sustentabilidade fiskal”.

“Tamba iha Relatóriu transparente (hakerek momós), halo auditoria independente, no tamba iha Konsellu Konsultivu ba Investimentus Mina Rai nian, buat sira ne’e hotu hatudu katak iha responsabilidade makás”.

“Osan investe iha banku iha tasibalu hodi labele lakon ósan barak bainhira kámbiu ósan nian tún. Iha organizasaun ba halao knaar hodi tau matan ba fundu ne’e no tin’tinan kompañia internasional sira mai Timor-Leste halo auditoria”.

“Transferénsia hosi Fundu Mina Rai, ne’ebé simu ósan hosi gas no minarai, bele tama deit ba konta Tesouro nian ; tin-tinan gasta deit ósan ne’ebé mak determina tia ona, maibé , tuir eskema ida ké bele halo Timor-Leste hetan osan ba bei’beik tamba tuir regra rai osan hodi hetan funan: ósan ne’ebé hetan hosi rendimentus buat selu-seluk (la’os hosi mina rai) no ósan ne’ebé kalkula katak tama bei’beik hosi investimentus gas no mina rai nian. Eskema ne’e forte tebe-tebes , ne’e duni , la monu iha tempu krize nian”.

“Estratéjia sustentabilidade fiskal ba tempu naruk, ne’ebé halo ósan funan hosi politika rai osan no gasta ho kuidadu no fundu mina rai, sai dalan lo’os liu ba halao jestaun diak ba rikusoin gas no mina rai”.


“ Tamba tuir orientasaun rai osan no gasta natón hodi iha ósan bei-beik , no halo jestaun Fundu mina rai didiak, fundu mina rai sei ajuda Timor-Leste atu sai hosi “malisan mina rai nian” bainhira gasta ho kuidadu no investe ósan balu iha liur, bainhira gasta dadauk ba dezenvolvimentu”.


Se hakarak haré relatóriu tomak bele haré iha:
www.imf.org/external/pubs/ft/scr/2007/cr0779.pdf

0 comments: